de en it

Turizam, ljetovanje i badići kroz povijest

Uskoro

Pogledaj sva događanja

Čekamo vas s veseljem

Ljeti je život nezamisliv bez omiljenih i praktičnih badića. Kao i sva ostala odjeća, podliježu modi. Danas u njihovom izboru vlada apsolutna sloboda pa svaka žena može izabrati model koji najbolje odgovara njenom stasu i potrebama. Nose se i jednodijelni i dvodijelni kupaći kostimi, visoko i nisko krojene gaćice, topići i push-up grudnjaci, monokiniji, tange i mikro trokutići… I u uzorcima vlada pravo šarenilo. Uz jednobojne modele živih ili klasičnih boja, nose se i cvjetni i etno uzorci kao i uvijek omiljene pruge, a ni svjetlucavi modeli nisu rijetkost. No, badići nemaju samo svoju osebujnu sadašnjost. Odjeća za boravak u vodi i uz vodu ima i vrlo burnu i zanimljivu, iz naše perspektive, često i vrlo duhovitu prošlost.

Dakle, samo se spremite i dođite – u kakvom god kupaćem kostimu! Čekamo vas s veseljem!

Povijest kupaćih kostima

Naši daleki preci kupali su se kad god i gdje god su to poželjeli. Naravno, o odjeći za kupanje nije bilo ni govora. Bili su zakleti nudisti, pa su se u potocima, rijekama, jezerima i morima kupali goli.

U antička vremena činilo se to mnogo komfornije, pa su u staroj Grčkoj i Rimu kupaonice, kade i javna kupališta bila sasvim uobičajena. U tom se razdoblju, kao i ranije, kupalo ne samo zbog higijenskih, već i zbog zdravstvenih i religijskih razloga, a na javnim kupalištima se odvijao i bogati društveni život.

Iako su na zasebnim muškim i ženskim kupalištima dominirale toge, mozaici svjedoče da je stari Rim poznavao i dvodijelni ženski kupaći kostim. Na mozaiku pronađenom u starorimskoj vili u mjestu Piazza Armerina na Siciliji, koji potječe iz 4 stoljeća, prikazane su žene odjevene u odjeću koju mi danas nazivamo bikinijem. Rimljani su do savršenstva dovedenu kulturu kupanja, termi i javnih kupališta raširili diljem Europe.

U razdoblju srednjeg vijeka i europski se gradovi mogu podičiti mnogobrojnim javnim kupalištima. Kupališta su uglavnom bila zajednička (namijenjena i ženama i muškarcima), a ako su bila odvojena po spolu, bila su pregrađena samo simboličnom drvenom pregradom. I žene i muškarci kupali su se goli, ali, kao što je to nalagala moda za kupanje onoga razdoblja, pokrivenih glava, što je posebno vrijedilo za žene. Dakle, raznorazna pokrivala za glavu u srednjem su vijeku predstavljala jedinu odjeću za kupanje, bez obzira da li se ono odvijalo na javnom kupalištu ili u vlastitoj kadi.

Prva posebna odjeća za kupanje pojavila se istovremeno s otkrivanjem mora i morske obale kao idealnog mjesta za odmor krajem 18. stoljeća, i jako je nalikovala odjeći u kojoj se u to vrijeme spavalo. Uz dugu haljinu, ispod koje se (razumljivo) nosio korzet, komplet su činile i posebne cipele i čarape za vodu i šešir. U suknju su se često stavljali i utezi kako u vodi ne bi došlo do nemoralnog zadizanja. U razdoblju u kojem su žene u korzetima, omotane metrima tkanine i zaštićene šeširima i suncobranima, ulazile u vodu samo do bokova, australska plivačica i glumica Annette Kellermann načinila je revolucionarni korak u povijesti odjeće za kupanje, ali i borbe za ženska prava. Krajem 18. stoljeća za kupanje se nosio korzet komplet.

Engleskinja Gladys Osborne, prvakinja u plivanju, na natjecanju održanom 1910. pojavila se u kostimu načinjenom od svile. Zbog njenog još prozirnijeg i još izazovnijeg kostima, muškarci su natjecanja u kojima su plivačice nosile svilene kostime morali promatrati sa sigurne udaljenosti.

Tridesetih godina prošlog stoljeća otkriva se sunčanje koje liječnici u tom razdoblju prepisuju na recept. Odjeća za kupanje stoga postaje sve otvorenija, da bi se, nakon vrlo smjelih jednodijelnih kostima koji otkrivaju ramena, gornji dio leđa, dekolte i noge, 40-ih godina pojavili i prvi, još izazovniji, dvodijelni kupaći kostimi. Tek što su se dvodijelni kostimi udomaćili, stvaraju se uvjeti za novu revoluciju u modi za kupanje. Inspirirani američkim atomskim pokusima na atolima u južnom Pacifiku, francuski su modni kreatori stvorili najoskudnije dotad viđene dvodijelne kupaće kostime.

1946. Jacques Heim je u svojem dućanu u Cannesu izložio dvodijelni kupaći kostim nazvan ”Atom”, a nešto kasnije je sa svojom kreacijom nazvanom "bikini" u povijest ušao i njegov konkurent, Louis Reard. Prezentacija bikinija na modnoj reviji u Parizu, na kojoj ga je nosila erotska plesačica Micheline Bernardi, podigla je mnogo prašine i izazvala veliki skandal i postavila temelj nezaobilaznom kupaćem odjevnom predmetu bez kojega je danas naprosto nezamisliv odlazak na plažu!

Izdvojeni smještaj